U Bosni i Hercegovini (BiH) prošlog je mjeseca uspostavljena jedinstvena, međuetnička organizacija za nestale osobe u cilju olakšavanja potrage za tisućama ljudi koje se još uvijek smatraju nestalima nakon sukoba 1992-1995. Spajanje je potrajalo pet godina, radi sporog napretka pregovora i političke opstrukcije.
Novoutemeljeni Institut za nestale osobe (MPI) ujedinio je organizacije Bošnjaka, Hrvata i Srba s nadom jačanja međuetničke suradnje u pronalaženju osoba koje se još uvijek smatraju nestalima. MPI će preuzeti odgovornosti Ureda za nestale i zatočene osobe Republike Srpske pod vodstvom bosanskih Srba, te Komisije za nestale osobe bošnjačko-hrvatske Federacije.
Organizacija za nestale osobe na državnoj razini prvotno je utemeljena 2000, ali nikada nije započela s radom zbog zahtjeva bosanskih Srba da tri zasebne etničke komisije nastave samostalno sa svojim radom. Međutim, Jeffrey Buenger, direktor vladinih odnosa Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), rekao je kako zahtjev bosanskih Srba nije bio osnovni "kamen spoticanja". "Nismo ih [bosanske Srbe] htjeli natjerati na uspostavu instituta na državnoj razini. O svim problemima se raspravljalo te se postigla suglasnost", rekao je. Najznačajnije od svega je to, rekla je Kathryne Bomberger, šefica ICMP-a u BiH, što MPI sadrži središnju bazu podataka o nestalim osobama -- što će pomoći u utvrđivanju njihova točnog broja. "Pomoći će odgovoriti članovima obitelji nestalih i njihovim zajednicama na pitanja o stvarnom broju nestalih te mjestima na kojima su nestali", rekla je Bomberger. MPI će istražiti istinu o sudbinama nestalih osoba, dajući zemlji mogućnost napretka u cilju pomirenja. I međunarodna zajednica i lokalne vlade suglasili su se kako je utemeljenje MPI jedan od najznačajnijih koraka poduzetih u tom cilju. Institut će biti u potpunosti operativan sljedeće godine, najvjerojatnije u proljeće, kada se nastavi s ekshumacijama. U međuvremenu, predstavnici triju etničkih skupina izradit će nacrte planova ekshumacije. Od završetka rata, političke manipulacije oko broja nestalih osoba otežavaju utvrđivanje njihova točnog broja. Međunarodni odbor Crvenog križa procjenjuje broj nestalih na 21.000, dok ICMP procjenjuje kako je nestalo 30.000 osoba. Dužnosnici u Bosni procjenjuju kako se 28.000 još uvijek smatra nestalima. Vlasti još uvijek tragaju za 600 Srba, 300 Hrvata i više od 20.000 Bošnjaka. Oko 12.500 nestalih Bošnjaka pronađeno je i identificirano. Ostatci 6.000 njih identificirani su pomoću najnovije tehnike testiranja DNA ICMP-a, dok 7.500 ekshumiranih tijela još čeka na identifikaciju. Jedna trećina identificiranih tijela bili su iz Srebrenice. Ipak, neke nevladine udruge, uključujući obitelji nestalih osoba, utemeljenje jedinstvene institucije za nestale osobe smatraju nastavkom etničke politike BiH. Kao i druge institucije u BiH, na čelu MPI bit će rotirajuće tripartitno vodstvo, s predstavnicima svake od triju etničkih skupina. "Institut za nestale osobe, kao humanitarna organizacija, trebao bi biti izvan politike. Osobe koje će biti na čelu MPI su političari", tvrdi Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Bosni. Dizdarević je rekao kako, iako će jedinstvena baza podataka biti od pomoći, ostali problemi koji su otežavali proces cijelo vrijeme još nisu riješeni. Buenger tvrdi kako će biti učinjen svaki napor na izbjegavanju političke opstrukcije. U proces donošenja svake odluke bit će uključen nadzorni i savjetodavni odbor predstavnika obitelji žrtava.
Izvor: balkantimes
|
